Get Adobe Flash player

O dobrobiti krava : S posebnim osvrtom na teljenje




Autor: dr. sc. Robert Zobel

Izvor: veterina.com.hr


Kako se životinja osjeća središnje je pitanje područja dobrobiti životinja. Iako se donedavno smatralo da je izvan mogućnosti shvaćanja, danas je psihičko stanje životinja iznimno aktivno područje znanstvenoistraživačkog rada (Dawkins, 2008.), a razvoj metoda istraživanja ovog stanja jedno je od najzanimljivijih znanstvenih područja. Svjetska organizacija za zdravlje životinja (World Organisation for Animal Health, 2008.) opisuje zadovoljavajuću dobrobit kada je životinja zdrava, ako joj je ugodno, dobro je ishranjena, može izraziti unutarnje osjećaje te je slobodna od osjećaja poput straha i bola. Bol je prepoznat kao indikator dobrobiti jer ima znatan utjecaj na njega: što je bol veći, dobrobit je manja (Weary i sur., 2006.). No, kako je bol vrlo subjektivnog karaktera i razina mu kod životinja može biti izmjerena samo indirektno, predstavlja izazov veterinarima u smislu dijagnoze i terapije (Millman, 2013.) te u znatnom broju slučajeva prolazi nezapaženo (Wikman i sur., 2013.). S obzirom na to da je i kod nas o ovoj temi objavljeno više stručnih i znanstvenih radova (Vučemilo i sur., 2003.; Ostović i sur., 2008.; Pavičić i Ostović, 2013.), ne želimo ponavljati već napisano, već je cilj ovog članka pokazati utjecaj otežanog porođaja na dobrobit mliječnih krava, odnosno ukazati na neke mogućnosti povećanja dobrobiti krava prilikom porođaja i veterinarske pomoći pri porođaju.

Nije kontroverzno da je dobro zdravlje temeljno za zadovoljavajuću razinu dobrobiti, a mjere koje pri tomu primjenjuju veterinari i proizvođači usmjerene su na otkrivanje bola, ozljeda i reproduktivnih problema. U upitniku provedenom u Ujedinjenom Kraljevstvu (Huxley i Whay, 2006.) terenski su veterinari poroj ocijenili najbolnijim stanjem u životu krave. U sljedećem su upitniku (Whay i sur., 2008.) terenski veterinari ocijenili razinu bola prilikom porođaja krave ocjenom sedam na ljestvici od 1 do 10, pri čemu je ocjena 10 označavala najgori mogući bol, a ocjena 1 stanje bez bola. Pri pružanju pomoći pri porođaju potreban je također osobit oprez jer nestručna pomoć može učiniti više štete od koristi.

Pomoć brža od jednog sata nakon pojave papaka povećava opasnost od ležanja poslije porođaja krave, povećanog uginuća teladi i smanjenog vigora teleta (Mee, 2004.). Nasuprot tomu, odgađanje pomoći dulje od dva sata nakon pojave papaka inducira nakupljanje mliječne kiseline u plodu i smanjen vigor ploda bez ikakvih pozitivnih utjecaja (Egan i sur., 2001.). Samo gubitak teladi zbog otežanog porođaja uzrokuje godišnje štete od 125 milijuna $ u SAD-u (Meyer i sur., 2001.), a dodatni gubici posljedica su smanjene mliječnosti (Dematawewa i Berger., 1997; Bicalho i sur., 2007.), veće pojavnosti endometritisa i zaostajanja posteljice (Correa i sur., 1993.; Emanuelson i sur., 1993.; Zobel i sur., 2012., 2013.). Funkcija maternice često je kompromitirana bakterijskom infekcijom uslijed pomoći pri porođaju, što rezultira smanjenom plodnošću (Sheldon i Dobson, 2004.).
Osim toga, bakterijska infekcija maternice suprimira lučenje luteinizirajućeg hormona u hipofizi i remeti ovulaciju kod krava (Schuenemann i sur., 2011.) te su bolesti maternice povezane sa slabijom koncepcijom, većim brojem međubremenih dana i većim postotkom izlučenih životinja (LeBlanc i sur., 2001.; Zobel i sur., 2013.).

Dobrobit krava pri porođaju u SAD-u bila je do početka ovog tisućljeća gotovo posve zanemarena (Garry, 2004.), no u novije vrijeme i ovaj aspekt sve više dolazi u fokus javnosti i znanstvene zajednice.
Shvaćanje da i goveda osjećaju bol znači da su stočari i veterinari dužni poduzeti sve dostupne mjere u cilju smanjenja bola i onemogućiti njegov nastanak.

Tako su Weary i suradnici (2006.) istaknuli potrebu izrade efikasnih načina mjerenja bola te potrebu izrade jednostavnih metoda za subjektivno i objektivno mjerenje razine bola budući da bol ima utjecaj na individualno i socijalno ponašanje životinja. Nadalje, distocija sama povećava rizik od potrebe klanja krave (McClintock, 2004.; Zobel i sur., 2012.), zaostajanja posteljice i hipokalcemije (Lombard i sur., 2007.), uginuća teladi (Mee, 2004.), respiratornih bolesti teleta (Oltenacu i sur., 1988.) i mastitisa (Lombard i sur., 2003.). Krave koje su bolovale od distocije sklonije su ponovnoj pojavi tog stanja (Mee, 2008.; Zobel i sur., 2012.), a smatra se da su troškovi liječenja bolesnih stanja uzrokovanih distocijom četiri puta veći od troškova liječenja same distocije (Oltenacu i sur., 1988.).

Neke skandinavske zemlje (Kraljevina Švedska i Republika Finska) zabranile su upotrebu mehaničkih naprava za izvlačenje teladi i zabranile uzgoj visokomesnih pasmina goveda (ponajprije Belgian Blue) upravo radi povećanja dobrobiti prilikom porođaja (Mee, 2008.). Murray i suradniic (2002.) izvijestili su da se čak 90% krava pasmine Belgian Blue u Belgiji te čak 82% tih krava u Velikoj Britaniji teli carskim rezom. Iako se prije smatralo da je uzrok otežanom porođaju nešto uža zdjelica u krava ove pasmine, danas je poznato da krave ove pasmine imaju zdjelicu čak 12% širu u odnosu na krave pasmine Aberdeen Angus i Charolais (Hanset, 1998.) koje se tele znatno lakše. No, danas je isto tako poznato da se pojavnost otežanog porođaja u krava ove pasmine može prepoloviti osiguravanjem da se junice pasmine Belgian Blue tele u dobi od tri umjesto dvije godine (Murray i sur., 2002.).

Čini se da je efikasan način liječenja distocije te povećanja dobrobiti krave i teleta pri porođaju aplikacija denaverin hidroklorida (Sensiblex®, Veyx Pharma, Njemačka) i karbetocina (Hypophisin LA®, Veyx Pharma, Njemačka) prilikom porođaja prema utvrđenom protokolu (Zobel i sur., 2012.; Zobel i Taponen, 2014.). Navedena istraživanja pokazala su da je u liječenih životinja značajno manja pojavnost ozljeda porođajnog kanala, veći broj životinja koje se tele bez pomoći, rjeđa pojavnost zaostajanja posteljice, manji broj mrtvorođene teladi te veća plodnost u odnosu na kontrolnu skupinu iz čega se može zaključiti da je opisana terapija djelovala pozitivno na dobrobit. Pripravci se apliciraju u mišić prema opisanom protokolu prilikom veterinarske pomoći pri teljenju, a nisu zabilježeni nikakvi štetni popratni učinci te je njihova primjena rezultirala znatnim uštedama na vremenu za veterinara i smanjenim štetama za stočara.

Pomoć pri porodu može pružiti i vlasnik, odnosno osoba odgovorna na farmi za te poslove. U tom je slučaju važno pravilo da osoba koja pruža pomoć pri porođaju bude stručna i osposobljena za taj posao jer će nepravilna ili suviše gruba pomoć rezultirati povećanom učestalošću ozljeda majke i teladi uključivši prijelome i uginuća (Nagy, 2009.). Schuenemann i suradnici (2011.) izvijestili su kako se obukom osoblja odgovornog za porođaj u trajanju od tri tjedna broj mrtvorođene teladi može smanjiti za čak 60% što predstavlja ogromnu uštedu farmi, ali je i znak povećanja dobrobiti majke i teleta.

Konačno, na pitanje dobrobiti može se gledati i s dodatne, materijalne strane jer Uredba Vijeća i Europskog parlamenta o potpori ruralnom razvoju (European Agriculture Fund for Rural Developement, EAFRD – Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj) predviđa kako stočare koji se odluče prihvatiti standarde stočarske proizvodnje treba poticati na usvajanje standarda dobrobiti životinja pružajući im dodatnu potporu. Plaćanja za dobrobit životinja osiguravaju se za poljoprivrednike koji dobrovoljno prihvate barem jednu obvezu o dobrobiti životinja tijekom razdoblja od jedne godine u maksimalnom intenzitetu od 500 € po uvjetnom grlu. Plaćanja se odobravaju godišnje, a odnose se na dodatne troškove i izgubljenu dobit nastalu preuzimanjem obveze povećanja dobrobiti. Donošenje odgovarajućih pravilnika kojima će se regulirati ovo pitanje očekuje se vrlo skoro, što će, posve je sigurno, dodatno unaprijediti stanje dobrobiti u farmskih životinja.