Get Adobe Flash player

Najčešća bolest goveda

Izvor: http://www.gospodarski-list.hr

Dermatitis digitalis je oboljenje s infekcioznom komponentom, a posljedica je nedostatne higijene u staji, komfora za kravu i stalnog stresa. Bolest kod intenzivnog držanja goveda uzrokuje enormne gospodarske štete. Podaci o šepavosti krava u mliječnih goveda kolebaju 18-25 % (Hrenough et al.1997.). Kod nekih mliječnih stada na 100 krava štete se kreću u okviru 500 i 750 Eura.
Panaricij je akutna ograničena ili difuzna gnojno nekrotična upala kože ili potkožja u području međupapčanog prostora (dermatitis inetrdigitalis), krune (dermatitis coronarium) ili mekuša (dermatitis tori) s tendencijom prijelaza procesa u dubinu, postupno zahvaćajući tkiva dubokog prsnog sagibača, distalnu tendovaginu, ligamente, krunsku, papučnu kost i papčani zglob.

Upalu kože među papcima prepoznajemo po akutnoj ili kroničnoj upali kože koja često obuhvaća područje vanjske, ali također donje i gornje strane područja kože papaka (dermatitis interdigitalis). Lokalizacija i postojanost čitavog spektra klica ne daju konkretno razgraničenje toj upali kože. Promjene u nagomilanoj rožini u ovisnosti s oštećenjem papaka i kože nazvani su dermatitis digitalis. Za tu bolest dogovoren je pojam „Digital Skin Disorders Syndrom“(smrdljivo stopalo).
Klinika i etiologija
Također, uz “gnjiloću papaka“ dolazi često i do upale kože, kasnije nastaje površni eksudat (izljev) odvojen erozijama (oštećenjima). Vjerojatno da raspadanjem obamrlog tkiva nastaje neugodan vonj, koji će upamtiti svatko tko ga je jednom pomirisao.


Hromost i hiperplazija
I samo male erozije, čirevi jako su bolni kod doticanja. Oni se često naglo povećavaju pa se na osnovi nalaza takvih mjesta može primijetiti hromost. Također, u tom se području može primijetiti gomilanje rožine, stoga će ono biti podminirano. Kod kronič nog tijeka bolesti, zbog kronične upale kože između papaka doći će do zadebljanja i otvrdnuća zbog nakupine keratina u smislu hiperplazije među papcima.
Fakori koji izazivaju bolest = indikatori bolesti
Gnjiloća rožine: vlažnost
Gnjiloća papaka: vlažnost, manjak higijene
Mortellarosche Krankeit: vlažnost, manjak higijene, stres faktor.
Bolest često nastupa uvođenjem novo nabavljenih životinja u staju, ali i zbog loših higijenskih uvjeta, što će uz pomoć djelovanja vlage i gnojnice oštetiti kožu papka i omogućiti prodiranje patogenih klica. Životinjama vezanima u staji većinom su pogođeni zadnji udovi. Bolest se češće javlja kod životinja u stajama sa slobodnim kretanjem, nego kod goveda na vezu. Bolest nastupa izrazito tipično ako je koža između papaka dugo bila izložena vlazi. Učestalosti oboljenja pomaže visoka temperatura u staji, ali također i visoka ljetna temperatura. U uvjetima koji pogoduju razvoju klica (naročito Dichelobacter nodosus) u staji, uzročnik će se proširiti za samo nekoliko dana.
Goveda koja stoje opterećuju bolesni eks tremitet, a hromost se u koraku očituje u fazi podupiranja. Bolest se može primijetiti dolaskom u izmuzište jer se i s pozicije   muzača može vidjeti upalni proces na papku.





U početku će bolest većinom biti blaga, a u kroničnom tijeku će se šepavost lako previdjeti radi manjka ili samo neznatne šepavosti. To je problematično u pogledu mogućeg proširenja bolesti u gnjiloću papka. U početnom stadiju bolesti lagana hiperemija (punokrvnost) može upućivati na bolest ako je utvrđen samo mastan i smrdljivi film na gornjoj površini papaka. Karakteristične lezije (ozljede) gornje površine epiderma olakšavaju dijagnozu.
Kao posljedica dermatitis interdigitalisa mogu se vidjeti s jedne strane stisnuta nekroza rožine dermatitis interdigitalisa, a s druge strane je još teža komplikacija flegmona (gnojna upala potkožnog ili mišićnog tkiva) među prstima.
Čišćenje i lokalna antibioza
Pukotinu između papaka potrebno je temeljito očistiti. Kod nalaza jednog masnog filma dostatno je pažljivo čišćenje higijenskim suhim papirom. Dobro je i čišćenje vodom, sapunom i četkom, ali oprez! Dezinfekcija četke sprječava proširenje klica, dok nedezinficiranom četkom širimo zarazu. Obamrle dijelove kože treba odstraniti i poslije nanijeti antibiotski sprej.
Ako će potkožje kasnije biti obuhvaćeno promjenama, to znači da je sistemski postupak bio manje uspješan.
Napadne li upalni proces kao komplikacija potkožje, nastaje flegmona interdigitalis (gnoj među papcima). Ovdje tada ima smisla uz lokalnu terapiju kirurški odstraniti nekrotično tkivo uz upotrebu antibiotika.